CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
Novi Sad - Evropska prestonica kulture 2022

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina


Sponzor rubrike
Color Lucida u Kulturnom centru Srbije u Parizu Štampaj E-pošta
(0 glasanja)
ImagePARIZ. Kulturni centar Srbije u Parizu predstavlja od 19. maja do 7. jula 2018. izložbu "Color Lucida". Izlažu: Ðorðe Stanojeviæ, Nikola Kolja Božoviæ, Ivan Grubanov, Branislav Nikoliæ, Brankica Žiloviæ, Ljubomir Vuèiniæ, Daniela Fulgosi, Radomir Kneževiæ i Aleksandar Dimitrijeviæ. Kustos: Aleksandra Lazar.Image

Image

Boja korišæena kao ubrzanje, boja kao izraz želje i pouzdanosti, opasnosti i uzbuðenja, snage i odluènosti; boja kao stimulacija, kao emocija, boja kao mesto ili teritorija: ovo je fokus istraživanja u radovima osam savremenih srpskih umetnika koji se ovom prilikom predstavljaju široj francuskoj publici u crpskom kulturnom centru u Parizu.

Ovih devet umetnika – Nikola Kolja Božoviæ, Aleksandar Dimitrijeviæ, Daniela Fulgosi, Ivan Grubanov, Branislav Nikoliæ, Radomir Kneževiæ, Ðorðe Stanojeviæ, Brankica Žiloviæ i Ljubomir Vuèiniæ – uveliko stvaraju jezikom prepoznatljivim internacionalnoj publici. Izložba "COLOR LUCIDA" ima za nameru da dublje istraži i prikaže kompleksne aspekte društva viðenog kroz prizmu transnacionalno emancipovane umetnosti, èiji su oni predstavnici.

Kod slika-konstrukcija Branislava Nikoliæa (1967) boja dolazi kroz nanose sintetièke ili industrijske farbe na naðenim objektima, kojima umetnik gradi slikarske reljefe ili konstrukcije u prostoru, dajuæi završenim apstraktnim formama živost, teksturu i patinu. Njegove Superstrukture su prostorni kolaži, reljefi ili skulpture nastale od odbaèenih elemenata grada, koji umetnika inspirišu ali i oslobaðaju od regresivne subjektivnosti i esteticizma, povezujuæi ga sa urbanom entropijom naselja, u traženju fenomenološke autentiènosti i odgovornosti.

Kod Ðorða Stanojeviæa (1974), multisenzorne instalacije potièu iskljuèivo od prirodnih materijala i kvaliteta zemlje i koštanog pigmenta. Boja je kod njegovih radova nešto što sâmo postoji, što je oduvek tu i što je razotkriveno procesom otvaranja umetnièkog promišljanja prema prirodnim ciklusima, uticajima vremena. Na taj naèin stareæi, patinirajuæi ili svodeæi radove u konaènu apstraktnu formu, boja kod Stanojeviæa nema dekorativnu ulogu veæ je, kao sastavni atribut forme, ujedno lokalitet, istorija i nosilac seæanja, ritual i proces promišljanja.

Boja u radovima Daniele Fulgosi (1967) ima ulogu znaka. Koristeæi kolaž, štampu i crtež, Fulgosijeva usmerava kretanje pogleda kroz tok slike. Njeni radovi se bave nasleðem Op Art-a i istraživanjem boje kao kvaliteta forme, a slojevito nanošenim kolažima kroz korišæenje bojenog štampanog papira doèarava ili razbija utisak treæe dimenzije. Ako simbol predstavlja dogovoreni znak, on kod Fulgozijeve postaje problematizovan kroz presecanje, umnožavanje i preoblikovanje shodno likovnim zakonima ritma, simetrije, dominacije i gradacije ploha, oslobaðajuæi ga od statiènosti i menjajuæi njegovu univerzalnost i tako komplikujuæi naš odnos sa zakonima oznaèavanja.

Brankica Žiloviæ (1974) se bavi efemernim strukturama satkanim od obojene vunice, konca ili kanapa, èije nijanse ponekad nose simboliène vrednosti (crveno kao krv; crno kao žalost). Njen izbor materijala i prostornih struktura sugeriše oseæaj lepote i prolaznosti. Napola satkani, rasparani motivi (slièno Grubanovljevim zastavama) ukazuju na smrtnost i prolazak vremena.

U radu Aleksandra Dimitrijeviæa (1977), jasno definisana paleta boja ustupa mesto kakofoniji znakova, gestova, kontrasta toplo/hladno, kao i simultanih i komplementarnih kontrasta koji dominiraju površinom slike, dajuæi njegovim platnima optièku kompleksnost ali ne i dubinu. Dimitrijeviæ radi nagomilavanjem znakova i boje, a forma mu služi kao manifestacija celokupne stvarnosti, svesnog i nesvesnog beleženja.

Nikola Božoviæ (1975) istražuje ispolirani mizanscen post-industrijskog sveta u kome su proizvodna traka, komodifikacija i dizajn svedeni na visoko stilizovane fragmente. Koristeæi elemente saèinjene od automobilskih farova u glatko emajliranim ovojnicima jasne crvene, plave ili crne boje, Božoviæ daje prednost gledanju (farovi) nad kretanjem (toèak). Za razliku od futurista koje interesuje brzina, ili Džulijana Opija koga zanima društvena anonimnost automobila, Božoviæev rad aludira na drugaèiju vrstu kretanja, a to je društvena mobilnost. Boja u ovom radu simbolizuje komodifikovanu želju, posebno prisutnu kod potentnih rogova crvenog Fiat Punto Transformera (2011) i drugih. Njihova energija i dinamizam pozajmljeni su od dizajna, koji nije u službi funkcije nego estetike, delujuæi kao zbirka nekog urbanog kolekcionara.

Konaèno, Ivan Grubanov (1976) koristi boju kao izraz "kontrolisanog haosa": slikama oslikanim zastavama koje izlaže dejstvu hemikalija, ili na platnima na kojima kombinuje dim, boju i gas, on razrešava simbole državnosti njihove primarne funkcije i koristi ih kao slikarski alat, kao èetku, boju, platno. Umetnikov pogled je usmeren ne na nebo nego u zemlju, gde pale zastave postaju simbol protekle moæi i znaèaja, stida i gubitka, konaènosti viših koncepata nacije, države i vlasti.

Delovanje boje temelji se na zapažanju, uoèavanju, optièkom podražaju boje, na njenom shvatanju i psihološkoj pojavi. Kroz prièu o boji, ovom izlozbom se promatraju ideje o proizvodnji post-industrijskog sveta (Božoviæ), supstancama, kvalitetima i energiji prirode (Stanojeviæ), serijalnosti, optièkoj višedimenzijalnosti pokreta (Fulgosi), akumulaciji, sedimentaciji i slojevitosti (Dimitrijeviæ), kakofoniji strukture i forme (Nikoliæ), simbolièkoj vrednosti tkanja (Žiloviæ), muzici kao inspiraciji (Vuèiniæ), koloritu pokreta i kretanja (Kneževiæ) i najzad, o redukciji i nestajanju (Grubanov).

 

Umetnost u Srbiji na danasnji dan

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno